Skupština Srbije nastavila je rad raspravom o Prijedlogu odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Upravnog odbora Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL), kao i o prijedlogu kandidata za izbor članova veća Agencije za sprečavanje korupcije.
Predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić u svom izlaganju otvorio temu Radio televizije Srbije (RTS). Istakao da uprkos svim dosadašnjim apelima u RTS-u idalje insistiranju na samovolji i selektivnom pristupu.
– Nije prvi put da otvaramo ovu temu, ali istina pitanje rada RTS-a i njegove profesionalizacije u etičkom i stručnom smislu očito da nije pitanje koje se može riješiti na nivou jednog državnog organa ili možda na nivou apela koji se upućuju ovdje sa pozicije narodne skupštine ili sa nekog drugog nivoa. Istina, ova tema jeste delikatna i ona se ne tiče samo medija ali je kada je medij u pitanju veoma izražena iz razloga što gdje god se pojavljuje pojam autonomnost, mi možemo imati problem zato što pitanje autonomnosti se najčešće shvati partikularno sa strane onih kojima Zakon garantuje tu autonomnost. Dakle, mediji treba da budu autonomni, samostalni, isto tako i RTS treba da bude autonoman u svojoj uređivačkoj politici i svom konceptu rada, međutim, gdje je ta granica autonomnosti i da li autonomnost predstavlja ili znači samovolju. Nažalost, u praksi u ovom slučaju i nekim sličnim slučajevima se zapravo tako pokazuje, da se autonomnost jedne organizacije i institucije percipira kao samovolja i mogućnost da imate nešto u svojim rukama i jedina relacija između RTS-a i države kao njenog osnivača jeste da se dobiju pare za finansirenje te ustanove. Naravno, ne postoji nigdje u svijetu takav odnos, ne postoji nigdje u svijetu odnos prava bez obaveza, od porodičnog odnosa dokle god finansirate svoje dijete vi imate i pravo, a ono obavezu da ima određeni odnos odgovornosti prema onome od koga se dobija taj novac. Dakle, u ovom slučaju nažalost mi godinama imamo takvo ponašanje gdje je jedina veza imeđu RTS-a i države dobiti ogromne milione novca i posle toga za bilo kakvo pitanje odgovornosti o profesionalnom radu, o načinu izvještavanja, o kadrovanju, o uređivačkoj politici, o tome da li vi taj novac građana trošite onako kako treba, odnosno u skladu sa interesom tih građana ili se ponašate samovoljno. Kada je u pitanju javni servis Republike Srbije, nažalost uprkos svim dosadašnjim apelima mi imamo insistiranje na samovolji, sasvim selektivan pristup kada su u pitanju političke strukture, nekada je čak značilo ukoliko ste parlamentarna stranka, to bi značilo obavezu RTS-a ili nekih drugih medija ali posebno javnog servisa da vas tretiraju kao nezaobilazan faktor u političkim informativnim emisijama. Ne, u RTS-u se to radi selektivno i vi ćete naći tamo neke stranke koje nemaju apsolutno nikakav uticaj, koje postoje sasvim simbolički, one su nečiji miljenici u RTS-u po nekoj privatnoj ili drugoj interesnoj liniji i oni su pozivani, oni su sagovornici.
Akademik Zukorlić posebno ukazao na diskriminatorsku prasku RTS-a prema manjinskim zajednicama.
– Nažalost, ono što me posebno zabrinjava jeste negativan odnos ili animozitet prema političkim predstavnicima nacionalnih zajednica, manjinskih naroda, odnosno nacionalnih manjina, tu imamo dodatno negativan odnos i to je nešto što je nedopustivo, u slučaju bošnjačke nacionalne zajednice, mi smo imali i konkretan problem kada je u pitanju zahtjev koji je garantovan ustavom i pravom i podsjećam po Ustavu RS-a i po nadležnim zakonima, svi građani u ovoj zemlji su ravnopravni, sve nacionalne zajednice, svi narodi u ovoj zemlji su ravnopravni i svima se garantuje mogućnost implementacije svojih prava, pojedinalnih i kolektivnih na polju jezika, kulture, svih onih posebnosti koje ima jedna nacionalna zajednica i koje ta zajednica želi da baštini. Po pitanju programa na bosanskom jeziku, odnosno predstavljanja bošnjačke kulture kroz određene programske sadržaje, nažalost i pored zvaničnih zahtjeva koji su upućeni ovoj medijskoj kući, mi smo dobili odgovore koji su nezamislivi, dobili smo takve odgovore da su oni pitali nekog stručnjaka i oni im kazali da to ne treba, zamislite to molim vas. Za javni servis RS-a Zakon nije bitan, za njega Ustav nije bitan, za njih nisu bitne opšte norma kulturno-civilizacijske, ustavne i zakonske nego eto imaju oni neke svoje stručnjake koje poštuju i koji su im kazali da to ne treba, to je nešto preko čega se ne može proći. Na tome ćemo insistirati i koristim ovu priliku da pozovem ne samo RTS, ne znam ima li smisla njih više pozivati, već da pozovem nadležne organe koji se bave zaštitom ljudskih prava, prava nacionalnih zajednica, nacionalnih manjina, da se uključe i preuzmu potrebne mehanizme prema ovoj medijskoj kući koja zloupotrebljava svoju poziciju, koja krši Zakon, ustavne propise i koja ne vrši svoju ulogu servisa svih građana.
Akademik Zukorlić kazao da bi RTS trebalo da bude glavno sredstvo našeg međusobnog upoznavanja i pologa koja će promovisati bogastvo različitosti.
– Etno-nacionalna raznolikost u Srbiji to je kulturna prednost jer kulturna razmjena se nikada ne vrši među istima, kulturna razlika se uvijek vrši među različitima. Vjerujete i ja bih mogao kao neke kolege ovdje da sve istine kažem oštro, drsko… ali to je pitanje elementarne kulture i vaspitanja, ali i pitanje da li stvarno želite da li vaša poruka dopre do drugih ljudi ili želite da izazovete neki incident, skandal, skrenete pažnju na sebe, dođete 20 minuta na početku, izvalite neku tešku izjavu i pobjegnete, onda ostavite ovdje mene i Samira da vadimo kestenje iz vatre. To su različiti pristupi i ja bih volio kada bi predstavnici bošnjačke zajednice imali pristup kakav mi potenciramo bar u metodičkom smislu. Možemo imati različite programe i stavove, ali ono što je naša ambicije jeste mi naš narod predstavimo. Ja mislim mnogi problemi koje smo imali u prethodnom stoljeću proizlaze iz našeg nepoznavanja. Nepoznavanje proizvodi nesigurnost. Kada nekog ne znate onda vam se lako razviju strahovi, sumnje. I zato potenciram pitanje RTS-a jer bi RTS trebalo da bude glavna poluga-sredstvo našeg međusobnog upoznavanja. Gdje bismo preko toga medija približili jedni drugima.
Akademik Zukorlić smatra da je neophodno izvršiti reformu RTS-a.
– Ljudi koji su sigurni u svom identitetu nemaju problema da se otvore prema drugima. Nemaju straha da ponude svoje kulturne, etičke resurse drugima. To međusobno upoznavanje je kulturno-civilizacijska smisao odnosa. Zato nam je potrebno da pravimo našu međukulturnu, međuvjersku, međunacionalu dinamiku na kvalitetu. Hajmo se takmičiti ko će kome više dobra učiniti. Ko će biti dobročinitelj prema onome drugome. Istina, imamo dvije trake nasljeđa. Jednu koja je dobro u pogledu međukomšijskih odnosa, druga koja je eskalirali u ratovima i koja predstavlja teret za naše odnose i to moramo liječiti. Moramo imati snage da valorizujemo sve to što se nekada dešavalo barem etički na isti način, emotivno ne može na isti način. Nikada se žrtva emotivno ne može vrednovati jednako svoja i tuđa žrtva, ali etički se može vrednovati žrtva i zločin na identičan način ako vam je stvarno stalo da bude pravedni. Ako nađemo tu etičku osnovu da žrtve i zločine tretiramo na isti način, da ne govorimo kako su jedni skuplji, a drugi jeftiniji, to je temelj, to je baza na kojoj možemo da gradimo naše odnose. Zato nam je potreban Javni servis koji će, jer je finansiran od strane građana, biti servis građana, ali servis svih građana i koji će omogućiti da jedni drugima budemo bliži i da pokušamo čak i ona loša iskustva u prošlosti ugraditi u temelje iskustva i znanja o tome kako ne treba i kuda vode pogrešni pravci. U tom pogledu neophodno je izvršiti reformu RTS-a i postaviti ga na svoje mjesto i naći načina da oni moraju vršiti svoju ulogu i svoj posao.