Procenjuje se da oko 200.000 dece u Srbiji trpi zbog problema sa alimentacijom, a udruženja već godinama traže usvajanje Zakona o alimentacionom fondu. Koordinatorka Sigurne kuće Vesna Stanojević kaže da roditelji, bilo da je riječ o ocu ili majci, često vode svoje lične bitke preko djece.
Prema njenim riječima, roditelji su svjesni posledica svojih postupaka, ali često smatraju da će novac od alimentacije biti iskorišćen za druge potrebe, a ne za dijete, zbog čega ne plaćaju alimentaciju
“I onda da bi se svijetili majkama, oni finansije uskraćuju svojoj djeci”, ukazuje Stanojević.
Na pitanje da li su češće očevi ti koji ne plaćaju alimentaciju, odgovara da ovu obavezu izbegavaju i očevi i majke.
“Da, češće su očevi ti koji ne plaćaju alimentaciju, ali to ne znači da nema i majki koje izbegavaju tu obavezu. Ima i majki koje ne plaćaju alimentaciju, jer smatraju da su djeca ostala kod oca ili da su ostale neke druge obaveze na njemu, poput imovine. Ali to ne oslobađa roditelja obaveze prema djetetu. Bez obzira na to ko brine o djetetu, ta obaveza ostaje i dalje, jer je to zakonska i moralna obaveza prema djetetu”, naglasila je Stanojevićeva.
Ona je posebno ukazala na to da iako češće očevi ne plaćaju alimentaciju, nije neuobičajeno da i majke izbegavaju ovu obavezu.
“Kada dijete ostane u starateljstvu jednog roditelja, drugi roditelj mora da učestvuje u njegovom izdržavanju. To je zakonska obaveza koja ne sme biti zanemarena”, objasnila je ona.
Šta učiniti kada roditelj ne želi da plaća alimentaciju
Poslije razvoda, roditelj koji nije dobio pravo na starateljstvo ima zakonski rok da počne da plaća alimentaciju.
“On obično ima 8-15 dana rok da krene da plaća izdržavanje, i tu se ne gubi vrijeme da se plaća izdržavanje djeteta, vrijeme koje se gubi jeste od momenta same tužbe i donošenja presude da se obaveže roditelj da plaća izdržavanje”, navodi advokat Milan Belić.
Kada roditelj koji na osnovu presude treba da plaća alimentaciju, a to ne čini, drugi ima dvije opcije.
“Prva je da podnese javnom izvršitelju predlog da se prinudnim putem naplati ta presuda, a druga opcija da podnese krivičnu prijavu za nedavanje izdržavanja, u oba slučaja problem je ukoliko taj roditelj nema sredstava, nema zvaničnih prihoda, nema imovine, odnosno nema mogućnosti da se prinudnim putem naplati iznos izdržavanja, u toj situaciji alimentacioni fond bi imao potpunu svrhu gde bi roditelj koji samostalno vrši roditeljsko pravo mogao da se obrati fondu”, navodi Belić.
U Srbiji ne postoji alimetacioni fond, a u mnogim zemljama je to jedno od rješenja za plaćanje alimentacije.
The post Alimentacija kao oružje u Srbiji – kako roditelji vode lične bitke na štetu djece first appeared on SANA.
The post Alimentacija kao oružje u Srbiji – kako roditelji vode lične bitke na štetu djece appeared first on SANA.
