Dok se svakodnevni troškovi i dalje mjere pažljivo, a cijene osnovnih životnih namirnica ostaju glavna tema, pitanje koje građani najčešće postavljaju jeste, hoće li nam novčanici konačno biti puniji u ovoj godini?
Prema riječima ekonomiste doc. dr. Harisa Zogića, odgovor nije jednostavan, ali donosi dozu umjerenog optimizma.
“Možemo kazati da će građani imati stabilniju finansijsku situaciju. Dakle, nećemo imati nagle skokove cijena i neizvjesnost i možda ćemo imati, blago, punije novčanike. Svakako olakšava činjenica da se ne nalazimo u krizi ili u periodu recesije kao što je to bilo u prethodnih pet godina. Sada se situacija, na globalnom nivou, stabilizuje kada su u pitanju inflacija i privredni rast”, objašnjava on.
On naglašava da bi naredni period mogao donijeti određeno rasterećenje, posebno ako se nastavi trend smirivanja inflacije i ako fiskalne politike budu usmjerene ka zaštiti domaće potrošnje.
Doc. dr. Haris Zogić, ekonomski analitičar
“Ekonomije uspjevaju da na neki način privrednim rastom nadmaše inflaciju. Naravno, to je mrtva trka između inflatornog nivoa koji će u ovoj godini iznositi oko tri odsto i privrednog rasta koji je, također, projektovan između tri i četiri odsto. Jednostavno građani mogu osjetiti relaksaciju u smislu da neće biti naglih skokova cijena, promjena, kriza kao što smo imali u prethodnom periodu, što je usko vezao sa geopolitičkim prilikama”, riječi su Zogića.
Zaključuje da su očekivanja opravdano oprezna. Novčanici bi, kaže, mogli postati nešto puniji, ali samo uz odgovornu ekonomsku politiku i realna očekivanja.
“Da li ulagati u zlato? Imamo nagle skokove cijena zlata na berzama, a razlog tome jeste činjenica da kada se dešavaju globalne krize, one rezultiraju skokom cijena zlata. Svaka godina je dobra za štednju. Mislim da je došlo do maksimuma i nisam siguran da će se ti trendovi nastaviti u par mjeseci, ali ono što je trenutno bolje, kada imamo nisku inflaciju ili normalnu inflaciju, jeste da naš novac ne gubi na vrijednosti brzo. Dakle, najbolje je štedeti u instrumentima”, podvlači ekonomski analitičar.
I dok brojke na papiru ostavljaju prostor za tumačenje, stvarna slika ekonomije i dalje se provjerava na kasama, računima i praznim ili punijim novčanicima. Do tada, građani ostaju između nade i opreza, čekajući da ekonomski signali konačno postanu svakodnevna stvarnost.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović
The post Bez krize, ali i bez naglog bogaćenja: Šta kažu ekonomske projekcije first appeared on SANA.
The post Bez krize, ali i bez naglog bogaćenja: Šta kažu ekonomske projekcije appeared first on SANA.
