Korisnici društvenih mreža, online prodavnica i drugih platformi svakodnevno su u kontaktu sa vještačkom inteligencijom, a da to i ne znaju. Podaci koje objavljuju, interesovanja o kojima pišu ili stavovi koje iznose uz pomoć vještačke inteligencije vraćaju im se u obliku reklama i preporuka, dok najvise zarađuju kompanije od prodaje tuđih podataka.
Stručnjaci ističu da vještačku inteligenciju možemo posmatrati kao dobar alat koji će unaprijeti sve ono što danas radimo. Postavlja se pitanje da li će se naša ljudska uloga i u kojoj mjeri smanjiti dolaskom ove nove epohe.
“Ukoliko cjelokupno ta tehnologija ne radi u korist ljudi ona je beskorisna. Da li će covjek moći lakše da obavlja posao, definitivno da hoće, a da li će moći da funkcionira bez čovjeka, svakako da neće. Tako da će čovjek imati veliki benefit u smislu da svakodnevni posao koji je dio rutine, koji oduzimaju mnogo vremena, a nisu toliko pametni, odradiće neko drugi za njih, a oni će dobiti gotov proizvod na osnovu čeka će moći da svoje radno vrijeme iskoriste”, kazao je doc. dr. Samed Jukić.
Vještačka inteligencija treba biti u službi čovjeka, ali kao i svaki drugi tehnološki proizvod pa i ovaj se može zloupotrebitim. S druge strane stručnjaci objašnjavaju da vještačka inteligencija u narednom periodu neće štetiti čovjeku ni na koji način.
“Na nekom generalnom planu da bude problematična I opasnost po čovjeka, sigurno da neće u nekoj bliskoj budućnosti. Ranije ste imali personalnog asistenta u vidu osobe koja je morala biti sav ama, u vidu zakazivanja sastanaka, a danas to imamo u vidu virtuelnog asistenta, poput googl-a”, dodaje on.
Po svemu sudeći period korona ubrzao je cjelokupni proces digitalizacije. Za nekoliko godina možemo očekivati da vještačka inteligencija bude zastupljena u svakom segmentu našeg života.
“U vidu smart tehnologija. Smart kuće, smart automobile, smart telefona, sve ono što radimo svakodnevno imaće tu svoju dimenziju pametnosti, odnosno smarta I koje će nam omogućiti samovozeće automobile, kuće koje same podešavaju temperature, svjetlost I brojne druge stvari”, naglasio je Jukić.
Student računarskih nauka Muhamed Ajranović naglašava da vještačka inteligencija može biti korisna, naročito u izradi domaćih zadataka, spremanju projekata i drugih djelatnsoti.
“Ona može doprinijeti tome da se brže io lakše rješavaju neki problem. Da li će zamijeniti ljudske resurse, ne mislim da hoće, bar ne u potpunosti, a prijednost će dobiti oni koji budu bolje i efikasnije koristili vještačku inteligenciju. Kompanijama će to biti izuzetno od koristi u finansijskom pogledu, jer neće morati da zapošljavaju mnogo ljudi, već će oni koji su već zaposleni moći isti posao da urade za 10 puta brže I time doneti veliku uštedu kompanijama”, kazao je Ajranović.
Dolaskom vještačke inteligencije smanjiće se broj zaposlenih, jer će njihov posao obavljati roboti.
“U nekom pogledu to može da bude jako korisno, zbog toga što imamo opasne I rizične poslove na kojima se ljudi povređuju, te će u tom pogledu roboti dosta olakšati I pomoći da do takvih stvari ne bi dolazilo I preuzeti neke te poslove koje ljudi otežano obavljaju”, zaključio je student računarskih nauka.
Iako se ne očekuje da će vještačka inteligencija u potpunosti moći da oponaša ljudske sposobnosti, ona postaje sve bolja u obavljanju osnovnih robotskih zadataka koji se ponavljaju. Upravo to može uštedeti vrijeme i ponuditi prostor ljudima za istraživanje posebnih ljudskih sposobnosti, kao što su kreativnost i mašta.
SANA-Aiša Alić
The post Da li će nas vještačka inteligencija zamijeniti? (Video) first appeared on SANA.
The post Da li će nas vještačka inteligencija zamijeniti? (Video) appeared first on SANA.