Prepoznavanje psihičkih problema kod ljudi nije jedostavan proces, s obzirom da osobe svoje psihičke probleme maskiraju ili na nedovoljno dobar način prepoznaju.
Taj proces je otežan i zbog stigme o mentalnom zdravlju.
“Stanje depresija i anksioznosti podrazumjevamo kao neko prolazno stanje ili faza koja trenutno traje, ali su to sve određeni indikatori koji mogu uticati na naše psihičko stanje. Ti znaci koji predstavljaju alarm na koji trebamo obratiti pažnju, koji se mogu pojaviti kod određenih osoba i predstaviti nam određene psihičke probleme, jesu promjene u ponašanju kao na primjer da se određena osoba izoluje od svoje sredine, da istupa u određenim pravilima koja su postojale. Dakle, gdje imamo određene fizičke simptome, a to oni koji nemaju medicinski uzrok ,ali promjene i brze reakcije na stres, kao što su napadi paranoje, besa, agresije i ispoljavanje svih onih ponašanja koji idu van granica normalnog”, objasnila je Fazila Šačić, sa departmana za psihološke nauke.
Prema riječima Šačićeve, kada osoba odbije pomoć stručnog lica, iako se nalazi u poodmlakloj fazi psihičkog poremećaja, zna biti loše po osobu.
“S obzirom da osoba nema mogućnosti da pristupi svom problemu na adekvatan način, ona nema interakciju sa određenim stručnim licima koji mogu da joj pomognu, te odbijanje pomoći nije dobro, jer mentalno zdravlje ,moramo znati, je važno jednako koliko i fizičko i ono ne predstavlja luksuz, već primarnu potrebu svih nas, tako da je očuvanje mentalnog zdravlja zajednička odgovornost svih nas”, poručila je ona.
Ističe da u dosadašnjoj praksi nije imala situacije da se susreće sa osobama koje imaju prekomjerno izražen psihički problem.
“Imala sam na primjer u nekim početnim fazama gdje je došlo do prvih simptoma, kao što su promjena u raspoloženju i ponašanju. Moramo kazati da smo mi vodili jedan razgovor sa tim osobama, u okviru stručne prakse, u jednoj od institucija. Međutim, ja konkretno neki veći psihički problem, kada je riječ o takvim osobama, za sada nisam imala”, kazala je Šačićeva.
Dodaje da takve osobe najčešće imaju strah šta će reći okolina, što je i jedan od okidača da se krene da prevencijom.
“Uticaj socijalne sredine i faktora od presudne su važnosti zbog čega određeni ljudi odbijaju stručnu pomoć ili da uopšte vode razgovor ozbiljan razgovor osvojim psihičkim problemima. S druge strane osoba je zakasnila sa javljanjem i traženjem stručne pomoći onda kada je njeno stanje u podmakloj fazi, kada više nije u situaciji da kontroliše svoje ponašanje, svoje psihičke funkcije, niti da je kognitivno niti emocionalno sposobna da rasuđuje i da se ponaša u skladu sa svim standardima koji su prihvaćeni u određenoj socijalnoj okolini i okruženju. Ja vjerujem i nadam se da će se u narednom periodu stanje poboljšati, te da ćemo više biti svjesni svog mentalnog zdravlja, jer je očuvanje istog zajednička odgovornost za sve nas”, podvukla je Šačićeva.
Mentalno zdravlje svakog čovjeka jednako je važno kao i fizičko, te ukoliko se pristupi ozbiljno, stvoriće se društvo u kojem određeni pojedinac, koji ima psihičke probleme, nije sam.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
The post Fazila Šačić: Psihički problem nije bolest first appeared on SANA.
The post Fazila Šačić: Psihički problem nije bolest appeared first on SANA.
