Društvene mreže su duboko ukorenjene u svakodnevni život mladih, postajući ključni aspekt njihovih socijalnih interakcija, identiteta i izražavanja.
Novopazarka Hena Kovačević kaže da na društvenim mrežama dnevno provodi oko dva sata.
“Mislim da i to previše, jer nekada može da utiče na mene loše, jer kada vidim neku savršenu fotografiju, koju prikazuju drugi ljudi, mogu imati nedostatak samopouzdanja ili neka loša stvar”, kazala je ona.
Napominje da je prikazano dosta lažnog i nestvarnog života.
“Kod nas mlade može uticati na mentalno zdravlje i na emocije. Također, pored negativnog aspekta, može imati i pozitivnu sliku što su stvari gdje se mladi upoznaju, šire umjetnička djela i ostalo”, riječi su novopazarke.
Sve veći broj istraživanja ukazuje na kompleksne psihološke efekte koje društvene mreže imaju na mlade, uključujući povećan rizik od depresije, anksioznosti ali suicida.
Psihološkinja Naida Karasalihović Bulić kazala da mladi ljudi trebaju biti svjesni da nije stvarnost sve ono što se vidi online.
“Svaka društvena mreža može da bude toksična, kao i prekomjerno korišćenje istih. Za to je vrlo važno ograničiti vrijeme online, kako naš realni svijet ne bi bio u zaostatku”, dodala je ona.
Napominje da zajednica jo uvijek nije naučila da život na društvenim mrežama nema vrijednost.
“Važno je znati prave “ocjene” ljudi koje gledamo, ali ne uzimati subjektivno te komentare sa društvenih mreža, već objektivno”, riječi su psihološkinje.
RODITELJI I EDUKACIJA
Na duže staze, ovakva zavisnost može imati ozbiljne posledice po emocionalno i socijalno funkcionisanje mladih. Stručnjaci istakli da je edukacija roditelja neizbježna stavka.
“Konstantno se javljaju nove prijetnje i koliko god smo na oprezu naš život je javan i sva tehnologija nas prati preko bankovne mobilne aplikacije, google maps-a, te htjeli ili ne dosta informacija dijelimo, nekada nesvjesno, ali i vrlo često to radimo i svjesno, što je važno da što više budemo upoznati sa razvojem tehnologije”, kazala je Karasalihović-Bulić.
Psihološkinja istkla da je potrebno da roditelji budu što duže sa svojom djecom i prate na koji način i kako koriste društvene mreže.
“Da gledaju šta to oni objavljuju na društvenim mrežama, šta misle i šta je, po nima, cilj društvenih mreža. Kada roditelji budu znali cilj zašto njihovo dijete koristi neku od društvenih mreža, gdje će se, nakon toga, lakše prilagođavati, ali i lalše razumjeti njihove potrebe”, objasnila je ona.
Jedan od ključnih rizika povezanih sa intenzivnom upotrebom društvenih mreža je razvoj depresivnih i anksioznih simptoma kod mladih. Istraživanja su pokazala da postoji korelacija između vremena provedenog na društvenim mrežama i nivoa psihološkog stresa.
SANA-A. Alić
The post Kakav je uticaj „iskrivljene“ realnosti društvenih mreža na mentalno stanje pojednica? first appeared on SANA.
The post Kakav je uticaj „iskrivljene“ realnosti društvenih mreža na mentalno stanje pojednica? appeared first on SANA.