Procenjuje se da oko 40.000 radnika otvara „lažna bolovanja“. Kako bi tome stali na put poslodavci sve češće angažuju privatne detektive.
Pravnik Ivan Petrović kaže da poslodavaci često pomisle da ne mogu ući u trag tom “lažnom bolovanju” zaposlenih, ali mehanizmi zaštite postoje, a predviđa ih zakon o radu i zakon o zdravstvenom osiguranju.
“Zakon o radu poslodavca ovlašćuje da podnese zahtjev nadležnom zdravtvenom organu, kako bi izvršio analizu zdravstvenog stanja zaposlenog i utvdio, eventualnu, zloupotrebu bolovanja. Samo odbijanje zaposlenog da se podvrgne analizi njegovog zdravtvenog stanja predstavlja povredu radne discipline i zbog toga mu se može otkazati ugovor o radu”, objasnio je Petrović.
Ukoliko potvrda o bolovanju ne uliva povjerenje, poslodavac može podnijeti prigovor protiv ocjene izabranog ljekara ili protiv prvostepene ljekarske komisije.
“Taj prigovor poslodavac u roku od tri dana, od dana saopštenja ocjene o zdravstvenom stanju, podnosi izabranom ljekaru zaposlenog, ali i prvostepenoj ljekarskoj komisiji. U slučaju da se zaposleni, bez opravdanog razloga, ne odazove pozivu, obustavlja mu se isplaćivanje naknadne zarade, sve dok se ne odazove pozivu”, riječi su pravnika.
S druge strane ekonomski analitičar Haris Zogić kazao da je zabrinjavajuća činjenica da ljudi zbog nižih primanja često posežu za zakonskim “rupama”, odnosno popunjavaju njihove lične budžete, a razlog jesu slabije regulative koje to dozvole.
“Ovaj kraj kasni za republičkim prosjekom, kada su u pitanju plate, ali ne možemo kazati da se radi o najsiromašnijem kraju, jer kada pogledamo ekonomiju, imamo razvoj, posedbno u građevinskom sektoru. Uvijek govorim, da ovaj kraj diše plućima diijaspore, te u ljetnjem i zimskom periodu, kada oni dolaze, sliva se veliki kapital i to je ono što nas održava. Svakako, potrebno je napraviti dugoročniju strategiju sa aspekta ekonomije koja će imati veći prosperitet u ovoj regiji”, podvukao je Zogić.
Poslodavci i detektivi
Da bi smanjili te troškove koje prijavljaju, posebno zbog onih koji su na bolovanjima bez tegoba, sve češće poslodavci se obrate detektivskim agencijama.
“Detektivski poslovi se mogu vršiti na osnovu ugovora potpisanog između pravnog lica ili preduzetnika za tu delatnost i samog korisnika usluga uz poštovanje odredbi zakona i drugih važećih propisa po vođenju postupka i zaštitu podataka ličnosti”, napomenuo je Petrović.
Privatni detektiv u skladu sa zakonom u Republici Srbiji treba da je bezbednosno provjeren, odnosno da na strani tog lica ne postoje bezbednosne smetnje za rad u ovoj oblasti.
SANA-A. Alić
The post Ko sve uzima “lažna bolovanja”? first appeared on SANA.
The post Ko sve uzima “lažna bolovanja”? appeared first on SANA.
