Da su daleko od ravnopravnosti u društvu, dominantan je utisak žena u Srbiji. Za to su, smatraju stručnjaci, zaslužne duboko tradicionalne vrijednosti i stavovi da je ženi mjesto u kući, da brine o domaćinstvu, djeci i članovima porodice.
Nekim ženama je previše priče o rodnoj ravnopravnosti. Ona im je donijela više glavobolje i obaveza.
“To su znaci da je najmanje ostvarena ravnopravnost u privatnoj sferi života, koja se ogleda u neravnomernoj i neravnopravnoj raspodeli neplaćenog kućnog rada. Doživljavaju da je to njihova obaveza koja ih sprečava da se ostvare i u svim drugim sferama života”, ističe poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.
Prema istraživanjima na globalnom nivou žene proizvode polovinu Svjetske hrane, a u pojedinim oblasima i do 80 odsto.
“Pri čemu je od 10 gladnih ljudi sedam žena. One posjeduju manje od 50 odsto zemlje, obavljaju dvije trećine svih poslova, a samo 10 odsto njih na globalnom nivou ima sopstvene prihode”, riječi su doc. dr Jasmine Nikšić.
Iz tradicionalne vizije, ženi je mjesto u kući, da bude domaćica, majka i podrška mužu.
“Koliko su veliki uticaji duboko ukorenjenih vrijednosnih odrednica i obrazaca ponašanja, vidi se po tome što se skoro svaka druga ili treća žena i dalje odriče nasledstva zato što smatra da je to društveno prihvatljivo. Ne želi da bude označena kao najgora i ona koja otima svom bratu”, ukazuje Janković.
Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, u nekim oblastima uspele su da se izbore za svoje mjesto.
“Sa druge strane, imamo nazadovanje u ekonomskom životu, prema izveštaju, ali i napredovanje žena u obrazovnom i zdravstvenom sistemu”, poručuje Nina Mitić, pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
STRATEGIJA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST
Vlada Republike Srbije je 2021. godine donijela strategiju za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine. Ona predstavlja važan dokument za prevazilaženje rodnog jaza, ali i za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Također, tu je konvencija o eleminaciji svih oblika diskriminacije, a koju je Srbija ratifikovala 2019. godine.
“Da samo ta pravna jednakost nije doovljna. S obzirom na to da su zbog određenih običaja, društvenih obrazaca ponašanja, žene i dalje u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce. Posebna zabrinutost o položaju žena i rodne ravnopravnosti izaziva stanje u različitim oblastima, a posebno u zapošljavanju, gdje žene još uvijek zarađuju manje od muškaraca koji je jednake vrijednosti. Zatim, podatak da su stope zaposlenosti niže kod žena, kao i nejednaka podjela obaveza između žena i muškaraca”, objasnila je doc. dr Jasmina Nikšić.
S druge strane posebno zabrinjava, ističe Nikšićeva, položaj žena koje su diskriminisane po više osnova, kao što su romkinje, žene sa invaliditetom, starije žene migrantkinje.
“Za njih postoje dodatni izazovi sa kojima se druge žene ne susreću. Zatim, važno je spomenuti, žene na selu su često zanemarene i diskvalifikovane u odnosu na one u gradu, te koje se suočavaju sa dodatnim izazovima u odnosu na žene u urbanim sredinama. Ti izazovi se, prije svega, ogledaju u nedostatku posla, razumijevanja, loš pristup zdravstvenoj zaštiti, a koji je važan, obrazovanju i problemima migracija i pražnjenja seoskih sredina”, zaključila je ona.
Put do potpune ravnopravnosti žene vide kroz ekonomsko osnaživanje, obrazovanje, bolju zaštitu od nasilja, ali i veće angažovanje očeva u odgajanju djece.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
The post (Ne)ravnopravnost žena, kako se osloboditi stereotipa first appeared on SANA.
The post (Ne)ravnopravnost žena, kako se osloboditi stereotipa appeared first on SANA.
