U Srbiji je prošle godine ubijeno 17 žena, od početka ove godine deset. Nepovjerenje u institucije i dalje je jedan od osnovnih problema zbog kojih veliki broj žena ne prijavljuje nasilje.
U Srbiji nema zvaničnih podataka o tome koliko je žena ubijeno u partnerskim odnosima. Podaci koji postoje, su samo oni slučajevi koje prenesu mediji.
U poslednjih 15 godina, od kada mnoge organizacije prikupljaju podatke o femicidu, broj žena ubijenih u partnerskim odnosima u Srbiji iz godine u godinu ostaje dvocifren. Prema tim podacima, 2020. godine ubijeno je 27 žena, 2022. godine 28, a tokom 2023. život je izgubilo 27 žena.
Prošle godine ubijeno je 17 žena, u odnosu na prethodne godine broj femicida je smanjen.
“Kada uporedite strategije za sprečavanje nasilja i podatke Ministarstva unutrašnjih poslova za 2018, 2019, 2020. i 2024. godinu, vidi se da je u posljednjih pet godina broj prijavljenih slučajeva smanjen za manje od 500”, navodi Kosana Beker iz Udruženja građanki FemPlac. “A govorimo o čak 27.500 slučajeva nasilja koji se prijave tokom samo jedne godine”, dodaje ona.
To što brojke pokazuju da se broj ubijenih žena smanjio, ne znači da je nasilja nad ženama manje. Na 27.500 prijava nasilja, samo prošle godine, izrečeno je oko 30.000 kaznenih mjera nasilnicima. Svaka druga ubijena žena, ranije je prijavila nasilje.
Istraživanje koje je sprovedeo 2023. godine povjerenik za zaštitu građana pokazuje da je jedan od razloga zbog kojeg žene ne prijavljuju nasilje – nepovjerenje u institucije.
“Neophodno je djelovati prije svega usaglašeno sa više institucija. Tužilaštvo, policija i Centar za socijalni rad, minimum te tri institucije. Također je važno da se na više nivoa djeluje. Sa jedne strane, ona trenutna bezbijednost za ženu, trenutna, mislim, bukvalno tog dana. Diskutuje se bezbijednosni plan u najkonkretnijim koracima. Šta će uraditi kada izađe iz prostorije Centra za socijalni rad?”, navodi Smilja Igić iz centar za socijalni rad.
U Srbiji femicid i dalje nije krivično djelo. Organizacije za ženska prava zagovaraju da se zakonom predvide veće kazne za nasilnike i bolje zaštitne mjere. Zalažu se i za formiranje nezavisnog tijela koje bi pratilo situaciju i koordinisalo na nadležnim institucijama. Do tada se žene snalaze kako znaju i umeju. Štite život svoj i živote svoje djece.
“Preporučuje se da se žena dogovori sa nekom bliskom osobom o šifri ili ključnoj riječi za hitne situacije. Na primer, ako vas drugarica pozove i kaže: ‘Baš pljušti kiša danas’, to može biti znak da odmah pozovete policiju. Takve, naizgled bezazlene situacije, ponekad mogu biti od presudne važnosti – i spasiti nečiji život”, dodaje Igićeva.
Statistika i brojevi često mogu da zamagle problem. Tako je nedavno stigla vijest da u najsrećnijoj zemlji na svijetu – Finskoj, ima najviše nasilja nad ženama. Istina je da su u toj zemlji toliko osvešćeni o ljudskim pravima, da se prijavljuje i procesuira ono što je mnogima u Srbiji normalno.
The post Od početka godine ubijeno 10 žena – kako kodirane poruke mogu spasiti život žrtvama nasilja first appeared on SANA.
The post Od početka godine ubijeno 10 žena – kako kodirane poruke mogu spasiti život žrtvama nasilja appeared first on SANA.
