U organizaciji Matice bošnjačke u Biblioteci Fakulteta za islamske studije održana je promocija knjige: „Demografski procesi u naseljima Novog Pazara“, autora dr. Selima Šaćirovića i mr. Fehima Ličine.
Prvi od promotora, mr. Sait Šabotić govorio je o važnosti ovakvog djela za historiografiju demografskih procesa. Moramo znati, ističe Šabotić, kako su se kretali demografski procesi kroz vrijeme.
„Autorski dvojac je posvetio punu pažnju, opisivanju, analizi i projekcijama stanovništva na novopazarskom prostoru. Ovo je osnova za dalja proučavanja demografskih procesa ovog kraja. Struktura teksta ovog djela govori da su autori htjeli da izađu iz „ropstva šablona“, standardne suhoparnosti i donijeti demografski opis na jedan novi, čitaocima miliji način. Uložen je veliki napor da nam se približe detaljni popisi stanovništva kroz vrijeme. Namjera autora bila je da nam prikažu detaljno kretanje i migracije stanovništva, od 1948. pa sve do 2011. godine“, kazao je mr. Sait Šabotić.
U većim i sređenijim sredinama, ističe dr. Jahja Fehratović, ovako kapitalna djela radili bi instituti. Ovakvo djelo važno je da ima svaka kućna biblioteka, kako zbog sebe tako i zbog činjenice da svakome, dodaje dr. Fehratović, možemo ponuditi istinu o nama.
„Ovo su projekti koji bi, u sređenim društvima, zbog važnosti i opsežnosti rada zapravo radili instituti, velike institucije. Zahvaljujući dvojici autora, ova knjiga razbija brojne zablude našeg kraja – ko smo, šta smo, odakle su nam korijeni. Govori o tome da su autori prošli kroz povijest – kulturološku, historijsku. Ovo djelo hiruški precizno prikazuje povijest svakog naselja u Novom Pazaru, ne samo urbanih sredina, već i svakog sela, naselja. Pored svih historijskih podataka, odrađen je i jedan sinhroni presjek, što je jako važno“, kazao je dr. Fehratović.
Demografska kretanja kroz historiju jako su bitna za izučavati, ističe akademik Šerbo Rastoder. U ovom djelu sabrana su sva saznanja na temu demografskih kretanja na jednom mjestu. Zato je ona, kao takva, trenutno najbolja kada je ta tematika u pitanju, kaže Rastoder.
„Pisati o narodu nije nimalo jednostvano i lako. Posebno ako tome dodate riječi „procesi“. Smisao svake knjige nije da ona bude dobra, već da svaka sljedeća bude bolja. Znajte, u nauci ne postoji kraj. Strukturu stanovništva određuju vrijeme i okolnosti koje nikada nisu bile iste. Bilo je izuzetno izazovno čitajući o populacionoj politici koju su autori ovdje donijeli. Statistika je jako bitna. Turci su je imali da naplate porez. Moderna društva je imaju da dokažu ko je ko i gdje koga koliko ima. A ja vam kažem – više nas ima svugdje nego ovdje. Evo kada je Turska u pitanju – da li je to što sam stalno tamo gost ne znam, ali mi se čini da u Turskoj žive samo Bošnjaci. Mi smo se selili zato što smo morali, ali isto imamo obavezu da zauvijek pamtimo odakle smo došli“, kaže akademik Rastoder.
Prisutnima se obratio i predsjednik Stranke pravde i pomirenja i osnivač Bošnjačkog DNK projekta Usame Zukorlić.
„Kada je u pitanju historija, porijeklo – to često bude predmet kontraverzi, jer bi svako volio da historija bude onakva po njegovoj mjeri i želji. Kada se u uzme u obzir nauka i istraživanje – oni budu vrlo često drukčiji od naših očekivanja. Kada je u pitanju porijeklo Novog Pazara, kroz ovo istraživanje vidio sam da je Novi Pazar dotakao neko dno, ali i neki vrhunac u prošlosti. Možda ćete se začuditi da baš ja reklamiram taj period, ali Novi Pazar bio najbogatiji od 1950. do 1974. godine. U te 24 godine otvoreno je 10 fabrika. Novi Pazar je u periodu socijalizma bio bogatiji od bilo kod perioda iz doba Ilirije, pa sve do danas. U posljednjih 30 godina u Novom Pazaru nije otvorena nijedna fabrika i to je zabrinjavajuća činjenica“, kazao je Usame Zukorlić.
Bilo je iscrpno raditi detaljno ovakvu studiju, ističe jedan od autora mr. Fehim Ličina, ali je poseban ponos kada ovakvo djelo ugleda svjetlost dana.
„Spojene su dvije nauke u ovoj knjizi – demografija i statistika. Praćeno je kretanje stanovništva u 99 naselja. Poznato je i stalno se govori kako smo multietnička sredina. Zaista je tako. Kad sumiramo sva ta naselja, njih 50 je čisto pravoslavno stanovništvo, njih 9 je čisto bošnjačko, a u ostalim živi multietničko stanovništvo. Kada se odradi novi popis stanovništva, planirali smo uraditi drugo izdanje ovog djela, pa da dopunimo čitavu studiju“, kazao je autor mr. Fehim Ličina.
Autor dr. Selim Šaćirović sa ponosom je istakao da je obećanje dato prije nekoliko godina ispunjeno izlaskom ove knjige na svjetlost dana.
„Držao sam mnogo promocija na drugim mjestima, ali sam ovdje svoj na svome. U životu ništa slučajno nije, sve je predodređeno. Nisam ni slutio da ćemo skupa prof. Fehim i ja raditi na ovom projektu. On je zaista na tom polju uradio puno, a ja sam bio tu da dopunim. Ovdje smo prije 3-4 godine držali jednu tribinu, bilo je to prije korone, obećali smo tada da ćemo odraditi ovu monografiju i obećanje smo ispunili. Ne smijem više da obećam ništa, ali smo planirali odraditi analizu sljedećeg popisa i dopuniti ovu studiju.“, kazao je prof. dr. Selim Šaćirović.
On je podsjetio na podatak da je se od 2011. iz Novog Pazara iselilo 30.000 ljudi, te iz nam odlazi najproduktivnije stanovništvo, zbog čega Novom Pazaru prijeti depopulacija.
Koautori Šaćirović i Ličina najavili su rad na kapitalnom djelu demografije Sandžaka.
Moderator promocije bila je Aida Rašljanin.