Početak nove akademske godine za studente donosi ne samo predavanja i obaveze, već i niz izazova koji stvaraju stres. Brucoši se prvi put susreću s nepoznatim okruženjem, novim ritmom i obavezom da pronađu ravnotežu između učenja i privatnog života. Stariji studenti, s druge strane, osjećaju pritisak ispitnih rokova i potrebe da postignu dobre rezultate.
Stručnjaci naglašavaju da su dobra organizacija, jasno određivanje prioriteta te vrijeme za odmor i druženje – ključni faktori u prevladavanju napetosti i uspješnoj prilagodbi akademskom životu.
“Dakle, podrška porodice je jedan od prvih koraka i ona ne prestaje kada odrastemo i započnemo samostalan život, u domenu koji je potreban za nezavisnost, funkcionalnost i produktivnost. Zatim i sredina, nastavno osoblje, kolege, uprava univerziteta, svi smo tu da pomognemo put samog studenta. Moramo olakšati kako bi student fokus preusmjerio ka učenju i usvajanju znanja. Sljedeća stvar je ta da se studenti sada razlikuju u odnosu na studente prethodnih generacija, zato što imaju savremenu tehnologiju kao svog pomagača. Trebamo je posmatrati na taj način, samo kao alat koji može pomoći, nikako kao sveznajući autoritet, jer i to može biti uzrok stresnih situacija, zato što se student upoređuje sa nečim nevidljivim, koji pravi pritisak. U smislu toga, nastaje stres kod studenata, jer tehnologija ima odgovor, a student koji stalno uči nema. Potrebno je da se studenti upoznaju sa samim sobom, sa svojim stilom učenja. Ne treba se upoređivati s drugima i s njihovim putem uspješnosti i produktivnosti. Svako od nas ima svoj put koji treba pratiti i učiti na svoj način. Iako je sistem osnovan da tako obrazuje zajednicu, trebamo naći svoj pristup svemu tome, kako bismo sebi olakšali i na kraju postigli rezultate”, kazala je psihološkinja Irma Koca Dagli.
Napominje da je potrebno jasno definirati svoje ciljeve.
“Ako postignemo cilj koji je jako teško ostvariti i dosegnuti, onda se nalazimo u spirali u kojoj trčimo poput hrčka u točku i nikako ne dostižemo cilj, a to nam se vraća kao bumerang i unižava naše samopouzdanje i samopoštovanje. Sljedeća stvar je učenje tehnika kojima možemo umanjiti stres. U psihologiji ih ima puno, preporučujem da se studenti upoznaju s nekom od njih i da odluče da ih primjenjuju. Da li je to dobra organizacija vremena ili upravljanje stresom, ljutnjom, emocijama, jer to može zamagliti naše vidike. Treba paziti da se ne udaljimo od puta, a to je postizanje ciljeva u akademskoj karijeri”, zaključuje ona.
Psihološkinja dodaje da efikasan mehanizam učenja može značajno utjecati na rezultate i olakšati svakodnevne obaveze.
“Jako je važno da pravimo pauze. Dakle, ne možemo učiti bolje ako učimo duže. Pauze podrazumijevaju kvalitetno resetovanje uma i organizma. Ne preporučujem skrolanje na telefonu. Preporučujem fizičku aktivnost, pojesti nešto dobro i popiti nešto toplo. Potrebno je njegovati socijalne odnose, a ne socijalne mreže. Kontakti su jako važni i u smislu podrške i u dijeljenju znanja i prikupljanju informacija. Sama ta priprema negdje prevenira pojavu stresa i sagorijevanje u samom akademskom životu”, ističe psihološkinja Dagli.
Pravovremeno učenje i balans između obaveza i odmora, uz pozitivnu motivaciju i podršku prijatelja, pomažu studentima da stres ostave po strani i akademsku godinu započnu uspješno.
SANA – HAZIR ŽUPLJANIN
FOTO: SANA
The post Početak akademske godine pod pritiskom: Studenti suočeni sa stresom first appeared on SANA.
The post Početak akademske godine pod pritiskom: Studenti suočeni sa stresom appeared first on SANA.
