Mladi ljudi u dobi od 18 do 33 godine suočavaju se s neviđenim nivoima stresa, pokazuju najnovija istraživanja koja bilježe porast anksioznosti, iscrpljenosti i osjećaja bespomoćnosti u ovoj demografskoj grupi, kazao je psihijatar Rešad Hazirović.
Dok društvene mreže stvaraju iluziju uspjeha i stabilnosti, svakodnevna realnost mladih često izgleda potpuno drugačije, pritisak da se postigne “sve i odmah”, a pri tom sve manji prostor za greške.
“Zasigurno da su okolnosti življenja, danas, takve gdje postoji više stresa, naročito za generaciju koja ulazi u svijet odraslih, a to je od 18. do 33. godine, gdje je obuhvaćena kasna faza adoscelencije i početak zrelog uzrasta”, pojasnio je psihijatar.
Nove generacije od najranijih dana odrastaju u okruženju digitalizacije, gdje su ekrani postali prvi prozori u svijet, a virtuelna stvarnost sastavni dio svakodnevice.
“Oni postaju pratilac kroz cjelokupni život, najvažniji izvor informacija i sve je to način kojim nije posredan, a za kojim sve više mladih poseže. Možemo reći da su novije generacije specifično drugačije od onih koje su odrastale u drugim vremenima”, naveo je dr Hazirović.
OD 18. DO 33. GODINE: IZMEĐU MLADOSTI I ZRELOSTI – KLJUČNI MOMENTI OSOBNOG RAZVOJA
Stalna iscrpljenost, anksioznost, gubitak volje i smisla znakovi su da stres prerasta u ozbiljan psihički problem. Stručnjaci upozoravaju da je ključno reagovati na vrijeme.
“Veoma je dobra i preventiva, odnosno da se određenim aktivnostima spreči nastanak nekih psihičkih poremećaja ili smetnji u funkcionalnosti. Dakle, ne samo kod onih koji pokazuju jasne znake, već su bitne i te preventivne aktivnosti koje bi trebalo da spreče da ne dođe do određenih psihičkih poremećaja”, riječi su psihijatra.
Od 18. do 26. godine mladi prolaze kroz završnu fazu adolescencije. To je ključan period kada se oblikuje identitet lični, profesionalni i emotivni.
“To je period gdje se osoba, defenitivno, opredeljuje vezano za pitanja života. U tim godinama se zaokružuje identitet, gdje postaju svjesni šta jesu, šta im je cilj, a onda ulaze u period stabilnosti, odnosno zrelosti”, naglasio je Hazirović.
Period odrastanja do postizanja zrele životne pozicije jedan je od najizazovnijih u savremenom društvu. Na tom putu mladi se suočavaju sa nizom unutrašnjih i spoljašnjih pritisaka, tragajući za stabilnošću, sigurnošću i sopstvenim mjestom u svijetu. Upravo zato, razumijevanje i podrška u tim godinama nisu luksuz, već neophodnost, poruka je psihijatra.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
The post Psihijatar: Mladi između stresa, nesigurnosti i potrage za identitetom first appeared on SANA.
The post Psihijatar: Mladi između stresa, nesigurnosti i potrage za identitetom appeared first on SANA.
