U oktobru se održava Dečja nedjelja, najveća nacionalna manifestacija za zaštitu i promociju dječjih prava. Ove godine obilježava se pod sloganom “Ja sam dijete, imam plan: tolerancija i ljubav za svaki dan”. Trajaće od 7. do 13. oktobra, a cilj je da se široj javnosti skrene pažnja na potrebe djece i njihova prava.
Prema riječima direktorke organizacije “Prijatelji djece Srbije” Ive Eraković, odrasli imaju obavezu da zaštite djecu i omoguće da njihov život bude što kvalitetniji i da djeca mogu da ostvare svoj optimalan razvoj.
“Po poslednjem popisu mi imamo 6,6 miliona stanovnika, a da je nešto manje od milion djece. Imamo jako malo djece. Treba da vidimo kako da im obezbijedimo kvalitetan život. Ne možemo pričati o nadogradnji, o obrazovanju, o nekim kreativnim, kulturnim sadržajima, ako pričamo da dijete živi u nekim uslovima siromaštva. Nažalost, svako deseto dijete u Srbiji je u riziku, u nekoj crvenoj liniji siromaštva, što mora da se menja”, kaže Erakovićeva.
Prošle godine Zaštitnik građana razmatrao je 513 predmeta u kojima je ukazano na 980 povreda prava djeteta. Bilježi znatan porast broja pritužbi građana u odnosu na prethodni godišnji izvještaj. Građani se najčešće žale na centre za socijalni rad i ministarstva, ističe zaštitnik građana Zoran Pašalić.
“Najčešće su ustanove i druge javne službe, najčešće centri za socijalni rad, to je preko 41 odsto, odnosno 40,97 odsto. Zatim su ministarstva, ali posredno ministarstva jer uglavnom se žale na javne službe, a ako ministarstvo ne postupi po nekom od naših obraćanja ili preporukama, onda se žale na ministarstva. Prava djece su uglavnom ona prava na kojima svi insistiraju, a to su pravo na jedan zdrav život koji podrazumjeva, prvo, socijalnu strukturu u kojoj se nalaze, pravo na obrazovanje i druga prava koje iz toga proizilaze, pravo na zdrav život u svakom slučaju kao najbitnije pravo”, objasnio je zaštitnik građana Zoran Pašalić.
Uprkos tome što se godinama najavljuju, Srbija još nema ni zaštnika prava djeteta ni Zakon o pravima djeteta.
“Možda će zvučati prepotentno, ali institucija zaštitnika građana ima ceo jedan sektor koji se bavi pravima djeteta vrlo uspješno. Nisam za to da jednog dana ne bude poseban ombudsman za prava djeteta. Voleo bih da ih ima 10, 50, ako ova država finansijski to može da podrži. Ali u ovoj situaciji, ako jedna institucija taj posao obavlja dobro, onda nema potrebe za multiplikacijom institucija”, istakao je Zoran Pašalić.
Iva Eraković iz organizacije “Prijatelji dece Srbije” kaže da je stav civilnog društva da Srbija treba da dobije Zakon o pravima deteta.
“Mi stvarno smatramo da bi Zakon o pravima deteta bio izuzetno važan za ovu državu zato što je dete rasparčano po resorima. Mislimo da bi kvalitetan Zakon o pravima deteta to sjedinio i povezao bolje aktere. Jer ako delujemo tako iseckano, onda i rešavanje određenih individualnih problema dece, pa i kolektivnih, idu sporo i zapinju”, dodala je ona.
Nekada i javnost svedoči da centri za socijalani rad donose i pogrešne odluke, štetne za djecu. U nekim slučajevima se odvajaju djeca od roditelja, smeštaju u hraniteljske porodice, a da prethodno nije učinjeno sve da se porodica osnaži i djeca ostanu u njoj. Da li zaposleni u centrima, koji utiču na sudbinu djece i porodice, snose odgovornost za propuste, zaštitniku građana nije poznato.
RTS
The post Svako deseto dijete trpi nasilje u školi gotovo svakodnevno first appeared on SANA.
The post Svako deseto dijete trpi nasilje u školi gotovo svakodnevno appeared first on SANA.
