Uobičajni problemi odrastanja uglavmom se rješavaju razgovorom. Ključnu ulogu ima bliskost između roditelja i djece. Danas malo ko ima klasično radno vrijeme.
Roditelji, često, rade više poslova, manje su kod kuće, pa su djeca često prepuštena sama sebi, što daje jedan vid straha.
„Djeca su često prepuštena mnogim drugim faktorima i ljudima, osobama koje su im nepoznate, a opet utiču idjeluju na njihov odgoj i vaspitanje, a roditelji će se baviti drugim poslovima. Nažalost, situacija je takva. Moramo tražiti brojne druge načine, da pomognemo porodici i da svoju djecu sačuvamo od neprihvatljivog ponašanja“, kazala je psiholog Semrija Smailović.
Prema riječima stručnjaka, bolji je razgovor, nego puna kesa tableta.
„U skladu sa razvojem i uzrastom, mora si birati način kako predstaviti problem. Na uzrastu od tri godine, trebamo nastaviti da smo tu, dar azgovaramo, da pružamo ljubav, ali kada govorimo adolescentima, onda trebamo razgovarati na ravnopravnim osnovama, gledati na svoje dijete kao na odraslu osobu, jer je bliža svijetu odraslih nego svijetu djece“, zaključila je Smailović.
Za djecu moramo naći vrijeme, i ne trebamo razgovarati i učiti ih po modelu kako su nas naši roditelji, već po onom principu da dijete razumije i vrijednosti ali i mane koje nosi sa sobom, savjet je struke.
SANA-A. Alić
The post Zašto je razgovor sa djecom važan? first appeared on SANA.
The post Zašto je razgovor sa djecom važan? appeared first on SANA.
