Samo prošle godine od posljedica strujnog udara iz kontaktne mreže iznad pruge poginule su tri, a teško povređene četiri osobe. Najčešće stradaju mladi koji učestvuju u opasnim izazovima na društvenim mrežama.
Desetak sekundi za slikanje, par sati za stotinak lajkova, a cijena može da bude i život. Opasni selfiji pojavili su se još 2011. godine, a te godine odnijeli su tri života.
Katarina Jonev Ćiraković, edukatorka za bezbijednost djece na internetu, kaže da ovakvi slučajevi nisu rijetkost.
“Nažalost, imali smo mnogo više ovakvih situacija, samo što nisu dospele u javnost. Činjenica je da djeca, posebno u uzrastu od 13 do 18 godina, često nekritički razmišljaju kada je riječ o ovakvim izazovima. Ne mogu da shvate da veliki broj ovih ekstremnih influensera godinama trenira kako bi izveo neke trikove. Na primer, parkur je disciplina koja se godinama vježba kako bi se savladale određene vještine, a djeca taj momenat ne razumiju”, naglašava Jonev Ćirakovićeva.
Pre gotovo dve godine, uglavnom mladi ljudi slikali su se na vrhovima napuštenih zgrada, na stubovima mostova… Psiholozi objašnjavaju – rizikuju kako bi ih društvo prihvatilo.
Psiholog Mina Kojić kaže da postoji više razloga zbog kojih djeca odlučuju da rizikuju život.
“Prva stvar je adrenalin – svjesni smo da je djeci on mnogo potrebniji nego odraslima. Također, znamo da se djeca manje plaše u odnosu na odrasle. Treći faktor koji ne smijemo zanemariti jeste vršnjački pritisak. Djeca mogu biti surova, umiju da izbace nekoga iz društva ili da postavljaju uslove za prihvatanje u grupu”, upozorava Kojićeva.
Algoritmi na društvenim mrežama podešeni su tako da „bolje” prolaze ekstremniji sadržaji. Što je slika ili video luđi, to će dobiti više lajkova.
Pitanje je – da li su vrijedni rizika?
Do 2017. godine, zbog pokušaja snimanja ekstremnih fotografija, stradalo je 260 osoba.
The post Zašto mladi rizikuju život zbog selfija? first appeared on SANA.
The post Zašto mladi rizikuju život zbog selfija? appeared first on SANA.
