Životno osiguranje jedan je od najzastupljenijih oblika finansijske zaštite, ali često otvara pitanje njegove usklađenosti sa islamskim principima.
Prema riječima stručnjaka za islamske finansije, doc. dr Harisa Zogića, način na koji funkcioniše i način na koji se ulažu sredstva jedno je od ključnih pitanja pri ocjeni da li je ovakav model osiguranja halal, pri čemu postoje dva osnovna modela njegovog funkcionisanja.
“Imamo dva načina gdje beneficijar odnosno korisnik uplaćuje bukvalno premiju da bi se zaštitio od smrti, ako se to smije tako kazati. A posebna tema jeste i među islamskim učenjacima, da li je život kao najzaštićenija kategorija po islamskim principima i po intencijama šerijata, da li uopšte može biti predmet osiguranja. Tako da jedan način je koji jeste da osiguranik se osigura da u slučaju smrti se isplati premija njegovoj ili članovima njegove porodice, dok drugi vid uključuje investiranje i štednju, gdje beneficijar ugovara određeni rok na koji se osigurava, i ukoliko preseli ili umre tokom tog roka, opet je rezultat isti, da njegovoj porodici se isplaćuje premija. Međutim, ukoliko on doživi taj rok, na primjer 20 godina, onda se u tom slučaju njemu isplaćuje ta premija koju je na neki način zaradio”, kazao je on.
On napominje da postoji i model osiguranja usklađen sa islamskim principima – takaful, zasnovan na međusobnoj solidarnosti i poslovanju bez kamate.
“Postoji model koji se zove takaful, model koji se zove i islamsko osiguravanje, i on se bazira na solidarnosti među učesnicima. On funkcioniše poput jednog fonda gdje se beneficijari ili korisnici tog fonda udružuju i zajedno ulažu u jedan fond. I taj fond je zajedničko vlasništvo svih njih. Tu dolazimo do prve razlike. Kod konvencionalnih osiguravajućih kuća, osiguravajuća kuća je vlasnik tih premija koje su plaćene. Ona ima obavezu kasnije da isplati ukoliko dođe do štete ili dospije određeno plaćanje prema beneficijarima. Ali kod islamskog modela, kod takafula, vlasnici tog fonda su oni koji su ulagači, učesnici. Taj fond ulaže u halal dozvoljene projekte, aktivnosti i tako dalje. Može učestvovati na berzi, može trgovati zlatom, može ulagati u biznis projekte, ali da to bude dozvoljeno. Ukoliko se desi da je neko pretrpio određenu štetu, onda se iz tog fonda njemu isplaćuje premija, odnosno isplaćuje taj solidarni dio od strane svih ostalih učesnika zbog toga što je on pretrpio štetu. Na taj način se takaful pravi fond koji će zapravo da nas zaštiti od mogućih budućih problema vezanih za gubitak ili oštećenje naše imovine”, zaključio je.
Zaključno, pitanje životnog osiguranja ne posmatra se samo kroz finansijsku sigurnost, već i kroz njegovu usklađenost sa etičkim i vjerskim principima, zbog čega ova tema i dalje ostaje predmet stručnih rasprava.
The post Životno osiguranje između finansijske sigurnosti i vjerskih dilema first appeared on SANA.
The post Životno osiguranje između finansijske sigurnosti i vjerskih dilema appeared first on SANA.
